RAZVOJ I ODGOVORNOST

IZAZOVI PAZINA

Područje Grada Pazina prostire se na 139,1 km2 na kojem prema Popisu stanovništva iz 2021. živi 8.279 stanovnika u 18 naselja (Beram, Bertoši, Brajkovići, Butoniga, Grdoselo, Heki, Ježenj, Kašćerga, Kršikla, Lindar, Pazin, Stari Pazin (Lovrin), Trviž, Vela Traba, Zabrežani, Zamask, Zamaski Dol i Zarečje) te preko 170 zaselaka od kojih se dobar dio nalazi na brdovitom terenu s izazovima loših cesta, odrona i klizišta. Sva naselja i zaseoci podijeljeni su u 12 mjesnih odbora: Beram, Grdoselo, Heki, Kašćerga, Kršikla, Lindar, Pazin, Stari Pazin, Trviž, Zabrežani, Zamask i Zarečje. Većina mjesnih odbora je vrlo aktivna te kroz međusobnu suradnju i suradnju s Gradom u velikoj mjeri doprinose boljoj kvaliteti života građana. 

Grad Pazin odgovoran je za preko 270 km cesta što je, s obzirom na veliko područje i nisku gustoću naseljenosti, veliki financijski i operativni izazov. 

Kao središte Istarske županije, Grad Pazin  ima sve funkcije velikog grada, ali ga mala gustoća naseljenosti (60/km2) čini skupljim od sličnih gradova s istim brojem stanovnika na manjem teritoriju. Pazinu u prilog ne ide ni to što je svrstan u najvišu kategoriju razvijenosti prema indeksu razvijenosti koji nije uvažio neke od važnih parametara poput veličine teritorija, kilometara nerazvrstanih cesta i sl., a što utječe na bodovanje i iznos sufinanciranja općina i gradova prilikom prijave na natječaje ili “spuštanja” sredstava s nacionalne razine za, primjerice, rad vrtića. 

Proračunski izazovi Pazina su veliki. Naslijeđeni deficit, kreditne obaveze, derutno stanje gradske imovine, održavanje i gradnja komunalne infrastrukture, izdvajanja za rad sedam gradskih ustanova koja su zbog inflacije i rasta plaća iz godine u godinu sve veća, sufinanciranja korisnika vrtića, doma za starije, usluga iz domene socijalne skrbi, zdravstva itd. u korelaciji s osnovnim prihodima (opći porezni prihodi i primici, komunalna naknada i doprinos, decentralizirana sredstva i sl.) nisu ostavili mnogo prostora za velike projekte i investicije. Mnogi su rashodi sniženi (reprogramiranjem kredita i snižavanjem kamatne stope za kredite, uvođenjem registra imovine i revizijom ugovora, pričuva, računa koje plaća grad), no porast gradskih iznosa naknada i usluga nije u jednakoj mjeri pratio inflaciju i rast nužnih gradskih rashoda. Tijekom posljednje četiri godine Grad Pazin je maksimalno iskoristio financijsku komponentu funkcionalne spojenosti s općinama i vršio zagovarački pritisak na nadležna ministarstva vezano za povećanje decentraliziranih sredstava prema osnovnoj školi i javnoj vatrogasnoj postrojbi te sufinanciranje vrtića. Uspjelo se u segmentu sufinanciranja troškova prijevoza za osnovnu školu te vrtića (6,25%) što je, ponovo, manje od rasta troškova. Grad je bio iznimno aktivan u prijavi projekata na javne pozive na svim razinama, međutim svako sufinanciranje podrazumijeva i vlastita sredstva. Tako će se u sljedećih nekoliko godina Pazin naći pred velikim gradskim investicijskim ciklusom. Riječ je o velikim projektima financiranima iz EU sredstava – NPOO (škola Trviž), ITU mehanizam (autobusni terminal i knjižnica, obnova i stavljanje u funkciju zgrada bivšeg donjeg vrtića i starog kina, obnova šetališta i trga), Konkurentnost i kohezija (sportska infrastruktura) za koje je potrebno vlastito sufinanciranje, kao i o projektima izgradnje komunalne infrastrukture radi širenja izgradnje stambenih i poslovnih prostora (za koje nema pogodnih natječaja pa će se morati financirati iz vlastitih sredstava). Sadašnja financijska dilema Grada Pazina je ILI ulagati u rast i razvoj (da bismo sutra svi imali više) ILI u većoj mjeri ulagati u socijalnu komponentu (veće subvencioniranje i sufinanciranje građana) jer nema dovoljno za oboje. U godinama krize od Grada se očekuje da u većoj mjeri sufinacira socijalnu komponentu, no u godinama konjukture važno je da Grad što veći dio svojih sredstava ulaže u razvojnu komponentu (da bismo, ponovimo, sutra svi imali više). 

I najvažnije, broj stanovnika Pazina je od 1991. u kontinuiranom padu, kako zbog iseljavanja, tako i zbog stope nataliteta, ali i izostanka gradnje stambenih jedinica kroz dulje razdoblje. Privatni i javni sektor već nekoliko godina nalaze se pred problemom nedostatka kadrova što je ključni izazov u razvoju gospodarstva i javnih usluga. 

SNAGE I POTENCIJALI PAZINA ILI O LJUDIMA

Osim odličnog prometnog položaja u centru Istre, povijesnih, kulturnih i prirodnih znamenitosti i ljepota, razvijenog obrtništva i malog i srednjeg poduzetništva, velikog broja gradskih, županijskih i državnih ustanova i tvrtki, odnosno usluga, tradicije obrazovanja,  kulture, tehničke kulture i sporta, Pazin ima nešto posebno. Ima dušu, odnosno dvije polovice duše koje ga čine izuzetnim za život. 

Prva  je ona građanska –  kritična, željna rasprave, konzumiranja raznoraznih gradskih sadržaja pa kad ih nema, nije joj problem samoorganizirati se i s malim sredstvima i velikim entuzijazmom riješiti stvar. Ta je polovica puna različitih ekipa s različitim “brijama”, čudacima u najtoplijem i najljepšem smislu te riječi; ta je duša otvorena prema različitosti i često u korak s vremenom – i od malog Pazina stvara mali-veliki grad. Druga je polovica ona tradicionalna  – opet u najpozitivnijem smislu te riječi, drži do obitelji, susjeda i prijatelja, skromna je i pristojna, željna druženja i osjećaja ljudske povezanosti u zajednici koju su dobili od predaka i žele je boljom ostaviti djeci. Ta je duša radišna i škrbna, skromna i pristojna, željna razgovora i dogovora, a ne pobjede i poraza. Te dvije polovice  duše nisu odvojene, one se prožimaju u svakom dijelu Pazina i u svakoj generaciji. Zato je Pazin u isto vrijeme spoj izvorne, ugodne i moderne Istre. 

Najveća snaga i najznačajniji potencijal Pazina su ljudi i snažan socijalni kapital koji proizlazi iz njihove međusobne povezanosti, suradnje, skromnosti, škrbnosti i brige za druge, za zajednicu. To smo, kao društveno senzibilna vlast prepoznali, to iznimno cijenimo, potičemo, jačamo i koristimo u zajedničkom razvoju Pazina. 

CILJEVI ZA NAREDNI MANDAT

Dugoročni razvojni cilj za Pazin je rast stanovništva te veća kvaliteta života stanovnika, a to ćemo postići gradnjom većeg broja stambenih jedinica, daljnjim razvojem društvene i komunalne infrastrukture te poticanjem uravnoteženog i odgovornog gospodarskog razvoja koji stvara održiva radna mjesta.

Želimo Pazin u kojem ljudi ne samo da žele ostati — nego u koji se i vraćaju i dolaze. Grad u kojem se mladi mogu zaposliti i zasnovati obitelj, stariji imati dostojanstvenu svakodnevicu, a svi zajedno uživati u zdravom, sigurnom i živom okruženju. 

Razvoj grada temeljimo na odgovornom upravljanju financijama i prostorom, ravnoteži između urbanog i prirodnog te gospodarskim granama koje stvaraju dugoročne vrijednosti — od industrijske proizvodnje, preko kreativnih industrija i IT-a do odgovornog turizma i lokalne poljoprivrede.

Rast prihoda osigurat ćemo ulaganjem u izmjenu planova i ulaganjem u komunalnu infrastrukturu radi povećanja stambenih i poslovnih jedinica (rast broja stanovnika pa time i poreznih prihoda te komunalnih naknada i doprinosa), smanjivanjem troškova sustava kroz optimizaciju upravljanja i poslovanja te još jačom apsorpcijom dostupnih fondova za projekte koji povećavaju kvalitetu života. 

Poslovanje grada temeljimo na snažnoj suradnji s gradskim i županijskim ustanovama i tvrtkama, s okolnim općinama za koje obavljamo niz poslova kroz zajedničke ustanove i tvrtke, s Turističkom zajednicom Središnje Istre, LAG-om, LAGUR-om, pazinskim Udruženjem obrtnika, županijskom Obrtničkom komorom i drugim dionicima. 

Mandatni ciljevi odnose se na dobne skupine i socijalne kategorije stanovnika te sektorska područja. 

U prethodnom mandatu postavili smo snažne temelje, a u idućem nastavljamo još snažnije 

  • podržavati roditeljstvo i djecu kroz jačanje usluga i uvjeta za rast i razvoj djece i obitelji (dostupnost vrtića i škole u Pazinu, Trvižu i, u budućnosti, na Starom Pazinu; projekt Dječje kuće s uslugama za djecu i roditelje);
  • podržavati mlade za boravak, ostanak i/ili povratak u Pazin kroz dostupnost njima važnih sadržaja,  stambenog prostora  i poslovnih prilika (udruge mladih i za mlade u novim prostorima, POS stanovi i zemljišta te model priuštivog stanovanja, inkubator za kulturne, kreativne i IKT industrije u bivšem starom kinu);
  • podržavati osobe starije životne dobi kroz različite stupnjeve usluga (udruge umirovljenika, pomoć u kući, besplatan prijevoz za starije osobe, poludnevni boravak, subvencioniran smještaj u Domu za starije za građane s područja Pazina);
  • brinuti o ranjivim skupinama (socijalno depriviranim, s posebnim potrebama, s invaliditetom) kroz prilagođavanje financijske i infrastrukturne podrške (sufinanciranja potreba i usluga, veća dostupnost usluga, sadržaja i infrastrukture);
  • unaprjeđivati kvalitetu obrazovanja kroz još veći radni i financijski angažman i suradnju s dionicima (razdvajanje osnovne škole na dvije; poticanje čitalačke kulture, nastupa, matematičkih vještina, osnovnih životnih vještina i građanskog odgoja; suradnja s osnovnim i srednjim školama i Veleučilištem u Rijeci i zagovaranje novih obrazovnih kurikuluma; snivamo i o međunarodnoj komponenti u obrazovanju (škola ili studij);
  • jačati gospodarski i turistički potencijal Pazina kroz podršku odgovornom gospodarstvu, suradnju i stvaranje preduvjeta za jačanje poslovanja (prilagođene sektorske podrške (proizvodnja, turizam, poljoprivreda), širenje i infrastrukturno opremanje zona, gospodarske i turističke manifestacije; programi dokvalifikacije i prekvalifikacije);
  • podržavati kulturu kroz povećanje kulturnih sadržaja (jačanje ustanova u kulturi,  nova gradska knjižnica, veće korištenje prostora u Spomen domu, Kaštelu i javnim prostorima, nova galerija suvremene umjetnosti, suradnja s udrugama i inicijativama u kulturi);
  • podržavati razvoj sporta i rekreacije i zdrave stilove života kroz obnovu i gradnju nove sportske infrastrukture i sadržaja (atletska staza, nove tribine, stijena za penjanje, odbojka na pijesku; pješačke i bike staze; manifestacije);
  • čuvati identitet i kulturno-povijesnu baštinu kroz valorizaciju povijesti i tradicije te obnovu kulturnih spomenika (starogradska jezgra, Kaštel i zidine, Rapicio i Citadela; Dolina mlinova i Potok; lindarski bedemi; freske; manifestacije i dr.);
  • podizati sigurnost i održivost u prometu kroz novu pješačku i prometnu infrastrukturu i red (novi autobusni terminal; nove parkirne površine; unaprijeđen sustav prometovanja i parkiranja kroz grad; nove pješačke površine; usporavanje prometa na ulazima u grad i kroz naselja);
  • unaprjeđivati komunalnu infrastrukturu i usluge kroz ulaganja na području cijeloga Pazina (obnova cesta i sanacija odrona i klizišta, širenje javne rasvjete, uređenje dječjih igrališta, sanacija groblja);
  • stremiti ka čistom, zelenom i održavanom gradu (unaprjeđenje sustava prikupljanja otpada,  sanacija divljih odlagališta i rad na promjeni kulture zagađivanja okoliša; briga o postojećim i sadnja novih stabala, obnova fasada i javnih površina, obnova šetališta i glavnog trga; solarizacija krovova javnih zgrada);
  • jačati sigurnost grada kroz suradnju sa žurnim službama i operativnim snagama sustava civilne zaštite (stvaranje preduvjeta za preseljenje vatrogasaca i hitne pomoći u nove zgrade na području Lovrina; osposobljavanje, vježbe i suradnja)
  • i dalje odgovarati na iskazane potrebe građana kroz suradnju s mjesnim odborima, građanskim inicijativama i udrugama (terenski rad, konzultacije, prezentacije, Pazin proračun, javna savjetovanja)
  • ostati gradska uprava kojoj se vjeruje zbog kontinuiranog unaprjeđivanja kvalitete  upravljanja i komunikacije s građanima (racionalizacija poslovanja kroz spajanje dijela poslovanja gradskih ustanova i tvrtki; centar za dobrodošlicu; daljnja digitalizacija rada i usluga za građane; zajednički projekti s drugim gradovima u zemlji i inozemstvu i povezivanje građana).

PROMJENE PO MJESNIM ODBORIMA

Mjesni odbor čini dio područja koji u odnosu na druge dijelove područja čini zasebnu razgraničenu cjelinu. No, ta razgraničena cjelina nije otok sasvim sam za sebe i zato gotovo svaki pozitivan pomak, svaki kvadrat ceste ili pojedina lampadina na bilo kojem dijelu Pazina predstavlja korak naprijed svakog kutka.  Povezani smo i više nego na prvi pogled to mislimo. 

Kako grad Pazin nije samo naselje Pazin, obilazak područja svih mjesnih odbora bio je intenzivan, uočene su mnoge potrebe, mnogo je bilo situacija koje ne trpe odgađanje, pojedina sela bila su zaboravljena, bez  komunalne infrastrukture, neki društveni domovi neuvjetni i prokišnjeni. Prvotni plan sistemskog pristupa pao je u vodu i odluka je pala: odgoda nekih zahvata, naprosto, nije bila opcija. Nismo si mogli dopustiti da ljudi žive bez asfaltnog pristupa selu (Frančini,  Zamaski Dol, Čuf, Šajkovići, Bežići, Durari…), da su sela međusobno nepovezana asfaltiranim cestama, a pritom se radi o lokalno jako bitnim pravcima (Zabrežani – Katun Lindarski, Jukani-Racanija), da je do nekih sela opasno doći zbog stanja cesta (Smoljani, Petrovići, Petehi, Baničići, Grdoselo, Ciburi- Ježenj). Brojna sela, ali i neke ulice u gradu bile su bez javne rasvjete. Zidovi pojedinih groblja bila su, blago rečeno, ruševna (Trviž, jedna etaža u Pazinu, Kršikla, Grdoselo, Zarečje). Neki društveni domovi nisu se mogli koristiti kroz cijelu godinu, a gradski prostori i stanovi bili su potpuno zapušteni.  Nedostajale su autobusne čekaonice. Potrebe za dječjim igralištima bile su kudikamo veće od stanja na terenu. Klimatske promjene donijele su sa sobom ono najgore što se tiče utjecaja na komunalnu infrastrukturu – brojna klizišta za čiju je sanaciju bilo potrebno uložiti velike napore. Uočili smo potrebu pristupanja probijanju, malčiranju i nasipavanju šumskih puteva. Uvijek smo bili spremni pratiti investicije drugih investitora ako je zahvat obuhvaćao ceste ili zemljišta kojima mi upravljamo. Ono najžurnije smo uspjeli sanirati ili izgraditi, ali daleko smo još od trenutka kada možemo reći da je obavljeno sve ono hitno. Ipak, sada nam ostaje vremena za planski pristup radovima u pojedinim mjesnim odborima kako bi život ljudi bio bolji.

Uvodna konstatacija kako nijedan mjesni odbor nije otok sasvim sam za sebe pratit će nas i dalje – ako bude nekom mjesnom odboru zvonilo, zvonit će svima nama.

MO PAZIN

Pazin nije grad zbog broja stanovnika, površine ili nekog materijalnog bogatstva, nego prije svega zbog svoje kulturno-povijesne baštine. Pazin, star 1082 godine, s velikim brojem gradskih, županijskih i državnih službi, urbani je centar, ne samo za područje Grada Pazina, već i većine susjednih općina.

Ključni izazovi naselja Pazin je velik broj automobila parkiranih ispred doslovno svake zgrade i kraj svake prometnice, odnosno snažna kultura parkiranja ispred svake željene točke. Drugi ključan izazov je zapuštenost starog dijela grada dijelom zbog ruševina i neuređenih pročelja zgrada (od kojih je dio i u gradskom vlasništvu).

U proteklom mandatu temeljito smo rekonstruirali veći dio prometnice kroz grad zajedno s cjelovitom obnovom infrastrukture, popravili veliki broj šahtova, izgradili nogostup s rasvjetom prema Drazeju, preasfaltirali Dubravicu, riješili asfaltiranje od željezničkog nadvožnjaka do skretanja za Ivole, napravili privremeni asfaltni prilaz Domu za starije, izgradili parking na Vranici i onaj u ulici Luigia Dellapiccola. Štranjgu smo kroz smirivanje prometa i izgradnju nogostupa iz prometnice pretvorili u ulicu. Bilo je još mnogo toga, no, najvažnije, izgradili smo i otvorili novi vrtić i dom za starije! 

Za drugi mandat planiramo velike investicije: 

  1. Promet i parkiranje: Identificirane su -četiri ključne točke prihvata većeg broja vozila oko centra te je cilj u mandatu realizirati najmanje dvije (Lakota i Gradskih igrališta), a za druge dvije osigurati imovinsko-pravne i prostorno-planske preduvjete. Osim toga, proširit ćemo i kapacitet parkirališta kod Spomen doma, ali i redefinirati sustav naplate parkinga, kao i odvijanja prometa, s naglaskom na potrebe stanara i stanovnika Pazina i okolice. Nastavit ćemo s izgradnjom nogostupa (prema mostu Dušani i Podbermu), a usporit ćemo i promet na području Dubravice. Dionicu kroz Pazin učinit ćemo sigurnijom za pješake dodatnim osvjetljavanjem i označavanjem pješačkih prijelaza. Cilj nam je prometno uređen i siguran grad. 
  2. Stari dio grada uređivat  će se kroz nekoliko koraka: prodajom za grad neperspektivnih gradskih prostora u starom dijelu grada obrtnicima i poduzetnicima, a zaradu od prodaje Grad će uložiti u uređenje pročelja svojih perspektivnih nekretnina te u sufinanciranje konzervatorskih elaborata i pripremu projekata za obnovu fasada stanarima na području staroga grada. Osim toga, nastavit će se s uređenjem Kaštela, sanacijom zidina, interpolacijom palače Rapicio, obnovom citadele i dr. kako bi se omogućilo više kulturnih točaka za stanovnike i turiste. Cilj nam je uređen i živ stari dio grada. 
  3. Centar grada će u sljedećih nekoliko godina doživjeti urbanu preobrazbu, kako kroz projekte ITU mehanizma za koje su osigurana sredstva, tako i kroz projekte financirane kroz natječaje i/ili vlastita sredstva: 
  • izgradnja novog autobusnog terminala i knjižnice te prometno rješenje kojim će se osigurati pješačka povezanost prostora bivše vojarne s centrom grada će cjelokupan zapušteni prostor sadašnjeg kolodvora, bivše vojarne i okolice učiniti uređenim urbanim prostorom sigurnim za učenike, putnike i sve građane;
  • obnova šetališta i gradskog trga;
  • obnova zgrade bivšeg donjeg vrtića i njeno stavljanje u funkciju Dječje kuće u kojoj će biti terapijski, pomagački, edukativni i zabavni sadržaji za djecu i roditelje;
  • obnova zgrade bivšeg starog kina i njeno stavljanje u gospodarsku funkciju kroz inkubator za kreativne industrije;
  • daljnje uređenje prostora bivše vojarne na čijem se području planira uređenje ceste, javne površine i parkinga te reanimiranje funkcije zgrade Društvenog centra;
  • priprema preduvjeta za izgradnju druge faze Doma za starije kako bi broj korisnika bio veći, a troškovi za ustanovu i korisnike biti manji;
  • daljnja obnova i izgradnja sportske infrastrukture: sanirat ćemo nogometno igralište i atletsku stazu, a velike projekte rekonstrukcije nogometnog igrališta, izgradnje atletske staze i penjačke dvorane kandidirati na novi krug natječaja; sljedeća faza su nove tribine, odbojka na pijesku i uređenje vanjskog boćališta;
  • izgradit ćemo novu knjižnicu kao novi društveni prostor između odgojno-obrazovnih ustanova, a Spomen dom će s dodatnim prostorima moći pružati više vlastitih i vanjskih usluga i sadržaja u kulturi, obrazovanju i zabavi; 
  • daljnja obnova i razvoj kulturne infrastrukture kroz energetsku obnovu Spomen doma i obnovu opreme, širenje prostora za rad Muzeja u Kaštelu, ali i kroz galeriju suvremene umjetnosti, kao i obnovu i razvoj povijesno-kulturne baštine kroz daljnje sanacije i valorizacije (Pazin, Lindar, Beram);
  • potrebno je urediti i manje zapuštene dijelove grada koji imaju problem s neuređenim parkinzima, oborinskom odvodnjom, lošim prometnicama i sl. Cilj je uređen i moderan grad kojim se ponosimo;
  • snažno ćemo podržati inicijative za otvaranjem novih lokala s gastro sadržajima te hotelskim smještajem i kampovima, odnosno kamp odmorištima, u skladu s prostornim planom.

4. Identitet Pazina: od Kaštela i Jame do Zarečkog krova, uredit ćemo što prirodniju šetnicu koja će kroz svoje edukativne sadržaje o povijesti Doline mlinova, svojoj flori i fauni i kroz kutke za odmor i sanjarenje na dnevnoj bazi privlačiti lokalce i posjetitelje. Potok nije i ne smije biti samo turistički proizvod, već dio Pazina s kojim lokalno stanovništvo živi, pazi ga i poštuje te odgovorno omogućava turistima da i oni uživaju u njemu. Povijest Pazina vezana je velikim dijelom za Kaštel i njegovu okolicu, za Potok, ali i za druge dijelove grada koji su se tijekom povijesti do današnjeg dana mijenjali te je važno da lokalno stanovništvo i posjetitelji u većoj mjeri znaju i osjete dio pazinske povijesti i duha.

MO STARI PAZIN

Kao Pisinum Superius, prvi se put u pisanim vrelima spominje 1012., kad je već bio upravno i crkveno središte (župa). Nakon nešto više od tisuću godina, konačno smo pred samim pješačkim i ujedno simboličkim povezivanjem Starog Pazina s Pazinom kroz dovršetak izgradnje nogostupa. 

Radi se o velikom mjesnom odboru te se nećemo ponavljati oko uobičajenih komunalnih intervencija, počevši od uređenja šumskih puteva do uređenja dječjih igrališta i dodatnih parkirnih mjesta, širenja javne rasvjete, ali ćemo spomenuti izgradnju novog trgovačkog centra koji je promijenio dinamiku naselja. Osim toga, na Starom Pazinu dograđeno je groblje, a započela je i gradnja I. faze ceste od trafostanice prije Foškići prema već započetim novogradnjama. Konačno, u suradnji s APN-om, projektirana je zgrada s 18 POS stanova za mlade obitelji. 

U narednom mandatu Stari Pazin, odnosno dio Novo naselje – Foškići – Lešće – Lovrin doživjet će ekspanziju stambene i poslovne gradnje. Na gradskom zemljištu također ćemo implementirati i model priuštivog stanovanja o čemu se izrađuje analiza s financijskim institucijama. Pripremit ćemo projektnu dokumentaciju za novu zgradu Javne vatrogasne postrojbe te, zajedno sa Županijom, i novu zgradu hitne medicinske pomoći. Blizina Ipsilona ovu lokaciju čini iznimno atraktivnom, međutim, potrebno je što prije izraditi urbanistički plan ovog dijela grada zbog rasterećenja prometnice kroz Novo naselje, ali i kako bi Stari Pazin konačno dobio i potrebne društvene sadržaje. Stvorit ćemo prostorno-planske i imovinsko-pravne preduvjete za izgradnju škole, vrtića i društvenog centra čime će se području Starog Pazina  i okolici omogućiti veća kvaliteta života i rada.

Na području ovog mjesnog odbora pristupit ćemo gradnji sanitarne odvodnje na većem dijelu mjesnog odbora, daljnjem uređenju dječjih igrališta (Stancija Pataj), popravcima  i uređenju cesta, a potrudit ćemo se da bude izvedena biciklistička staza i nogostup do Trošti.

Stari Pazin ima veliki razvojni potencijal kojeg ćemo odgovorno iskoristiti da bismo povećali kvalitetu života njegovih sadašnjih i budućih stanovnika.

MO TRVIŽ

Trviž, u sastavu Pazinske Knežije od 14. stoljeća, je propulsivan mjesni odbor, dijelom brdski, s većim sportskim centrom, starim i novim grobljem, poduzetničkom zonom, školom. Ovdje smo znatno širili javnu rasvjetu, osvježili šumske puteve, uredili dječja igrališta, autobusne čekaonice, nabavljali opremu, kameru za nadzor brzine… Izdvojit ćemo i asfaltiranje ceste od Šipraki prema Trvižu, izgradnju potpornog zida na groblju te uređenje starog groblja. Trenutno rješavamo pitanje proširenja javne rasvjete prema poduzetničkoj zoni.

Daljnje uređenje groblja, projektiranje pristupne ceste za Poslovnu zonu Trviž, a posebice izgradnja nove jednosmjenske škole i sportske dvorane, a potom i uređenje prostora za područni dječji vrtić u staroj školi, učinit će Trviž urbanim središtem sjeverozapadnog dijela Pazina! 

MO BERAM

Beram je jedno od naselja s najdužim kontinuitetom naseljenosti u Istri, još od željeznog doba. Prilikom preuzimanja vlasti i nas je iznenadilo kako sela u neposrednoj blizini grada nemaju javnu rasvjetu. Ovo je mjesni odbor  koji, uz Zarečje, nema kapelicu/odarnicu za pokope. U proteklom mandatu investirali smo u asfaltiranje cesta  i pripremu za javnu rasvjetu prateći investiciju IVS-a u naseljima Cvitani i Mala Traba, proširili smo parking na groblju, sela su dobila rasvjetu, cesta uz društveni dom u Veloj Trabi je asfaltirana, kamera za nadzor brzine s pripadajućom rasvjetom u Podbermu je montirana, neke autobusne čekaonice rekonstruirane, dok je u tijeku postavljanje jedne nove, najvažniji šumski putevi su uređeni ili su pred uređenjem. Sanira se spomenik Vladimiru Gortanu. 

Predstoji nam izgraditi kapelicu/odarnicu na groblju za što je izdana građevinska dozvola i zahvat prijavljen na natječaj, sanirati cestu prema Bermu, izraditi projektnu dokumentaciju za zahvat izgradnje fekalnog kolektora naselja Beram i kandidirati ga na Hrvatske vode, te izgraditi raskrižje u predjelu asfaltne baze i staviti ga u funkciju poduzetničke zone Pazinka III.

MO GRDOSELO

Grdoselski ulomak, Gordoselo, Gardezelle, Unterburg, dugačka povijest. Brdski dio Pazina. Već poslovično, odroni, rupe, ulijeganja, makadam… Sve navedeno je u ovom mjesno odboru bilo na najjače. Nismo sve sanirali, uspjeli smo pokrpati i učiniti voznom cestu prema Baničići, dovesti asfalt i javnu rasvjetu u Šajkoviće, osvjetliti više sela, popraviti zid groblja, klimatizirati zgradu škole…Glavna prilazna cesta Pišćetak-Grdoselo u očajnom je stanju i krenuli smo u popravak iz pravca sela. Od tri kritična mjesta jedno smo sanirali, drugo ćemo riješiti do kraja godine, a treće tijekom slijedeće godine. Vjerujemo da smo  kvalitetno riješili problem oborinskih voda i njihovog štetnog slijevanja na početku sela sa sjevero-istočne strane. Postavljamo autobusnu čekaonicu u Čerišnjevicu. I ovdje smo rješavali šumske puteve.

Predstoji nam riješiti problematiku preostalih odrona na glavnoj cesti te popraviti cestu prema Čerišnjevici. 

MO HEKI

Stari kostanj, centar Istre, Juraj Dobrila. Veliki mjesni odbor s nizom sela u kojima niču nove kuće, a gradi se i cjelogodišnji kamp. Ulagali smo u društvene domove na Ježenju, Hekima i u Troštima. I ovdje smo ulagali u javnu rasvjetu, asfaltiranja (Frančini, dio Heki…), usporivače, šumske puteve, pratili investiciju IVB-a na Ježenju i doasfaltirali. Konačno je pred rješavanjem asfaltiranje ceste Ciburi-Veli Ježenj.

U narednom mandatu predstoji nam asfaltiranje u Trošti, aktivno doprinijeti izgradnji nogostupa i biciklističke staze Maršeti-Trošti uz državnu cestu, dovršiti infrastrukturu za sportsko-društveni centar i dječje igralište u Ježenju, obnoviti sportsko igralište u Hekima i asfaltirati više kraćih makadamskih dionica.

MO KAŠĆERGA

Carsiaga, odnosno Padova, tj. Kašćerga ima zanimljivu i dugačku povijest i primjer je lijepog brdsko-planinskog područja. Tu su nas odroni jako iscrpili, klimatske promjene kao da imaju nešto posebno protiv ove mikrolokacije. Prvotna ideja o cjelovitoj faznoj sanaciji ceste Trviž – Pilošćak morala je biti stavljena na čekanje jer odroni su učinili svoje i nije se moglo do pojedinih sela. Odmah nakon odrona došlo je do popuštanja mosta ispod Ukotići, cestu Jukani – Racanija više nije bilo moguće održavati u makadamskom stanju, a i ljudi su izgubili strpljenje, do Smoljani je bilo otežano voziti uslijed potpuno uništenog asfalta…Ono što je bilo od najveće žurnosti smo ili izveli ili je u tijeku. Nastojali smo odraditi i nešto što je uobičajeno za ugodniji život ljudi: proširili smo javnu rasvjetu, izveli dječje igralište, nasipali i izmalčirali pojedine šumske puteve.

U narednom mandatu predstoji nam dovesti vodu u Ukotiće. Očitovali smo se IVB-u kako nam je to prioritet i, kako sada stvari stoje, radovi bi trebali biti izvršeni tijekom suhih mjeseci ove godine. Nadalje, trebamo konačno dovesti cestu Trviž-Kašćerga u pristojno stanje, povezati Jukane s Kišićima, što će biti povezivanje dva mjesna odbora, ne samo na simboličnoj razini, već i na konkretnim benefitima (povezali smo, na neki novi način, i MO Stari Pazin s MO Pazin, MO Kašćerga s MO Grdoselom, a uskoro i MO Zabrežani s MO Lindar).

MO KRŠIKLA

Kad se na putu prema Kršikli ukažu zvonik i crkva sv. Kuzme i Damjana, to je filmska scena. Ponovo brdsko područje i opet naše čuđenje kako je Grad Pazin prepoznat kao ravničarski u vremenu kada su općine i gradovi  stjecali status brdsko-planinskog područja što je donosilo brojne pogodnosti. Ni ovdje nije bilo mjesta za dugoročna promišljanja, „gorilo“ je na više mjesta. Do Kišići se nije moglo, do Petrovići je bilo opasno, u Cesari je bio makadam, do Tončići asfalt razrovan. Javna rasvjeta je bila više izuzetak nego pravilo. Ljudi nisu mogli do svojih njiva u vali. Dijelovi zida groblja u Kršikli brojali su svoje posljednje dane, a groblje u Tončići bilo je opasano dračom. Nekako smo i ovdje uspjeli učiniti nešto po pitanju uređenja i opremanja društvenog doma, uređenja javnih površina, dječjih igrališta…

Predstoji nam, zajedno s Općinom Cerovlje, asfaltirati dio makadamske ceste Frki- Podmeja, popraviti dijelove ceste prema Kršikli i putem povezati Kišiće s Jukanima, odnosno osposobiti put kroz valu.

MO LINDAR

Na Lindaru se nastanjuju već u pretpovijesti, a Lindar se prvi put spominje 1283. kada je porečki biskup Bonifacije Pazinu predao neki mlin pod Lindarom. Ne čudi, voda i Lindar gredu skupa. U mjesnom odboru Lindar ističemo izgradnju spojne ceste Lindarski Križ-obilaznica, zahvat koji smo bili prisiljeni izvesti iz razloga potpune neuvjetnosti tadašnje uništene betonske „tenkovske“ ceste. Uložili smo u društvene domove, gradili nogostupe, prečice, uređivali šumske puteve, proširivali javnu rasvjetu, asfaltirali Bežiće i Durare… Započeli smo 1. fazu sanacije i konzervacije srednjovjekovnih lindarskih bedema (obnova istočne kule) i započeli restauraciju monumentalnih kamenih vrata Vile Baxa s kruništem.

Odmah nakon izbora slijedi investicija asfaltiranja ceste Katun Lindarski – Zabrežani,  a predstoji nam riješiti priključivanje novoizgrađene spojne ceste na staru prometnicu – Lindarski Križ, nogostupom povezati Lindarski Križ s Lindarom, sanirati pojedine djelove ceste na Draželju, riješiti problem štetnog djelovanja oborinskih voda u Ivolima i jače se nastaviti baviti kulturno-povijesnom baštinom i ruševinama u Lindaru.

MO ZABREŽANI

Područje Mjesnog odbora Zabrežani prostire se ravnjakom (napokon ravno!) uz cestu Pazin-Pula. Uz zvuke harmonika, zelena polja nisu bila tužna jer se i ovdje rješavalo javnu rasvjetu, šumske puteve, ulagalo u školu/društveni dom i sportski centar, usporilo promet, izgradilo dječje igralište u Pulići, a kreće i asfaltiranje dionice Zabrežani- Katun Lindarski odmah nakon izbora. 

Predstoji nam izgradnja nogostupa Kašćergani-Zabrežani, priprema za proširenje groblja te izgradnja komunalne infrastrukture i priprema devet parcela za kuće za deficitarne kadrove u Šaini.

MO ZAMASK

Do pada Mletačke Republike (1797.) po sredini Zamaska prolazila je granica između Austrije i Venecije. Zumesco i Zamasco. Čisto brdsko-planinsko područje, gotovo bez ravnih dijelova. Sve tegobe uzrokovane klizištima i odronima navedene uz MO Kašćerga se ovdje ponavljaju. Bilo je teško gledati značajno oštećenje ceste Zamask-Zamaski Dol tijekom odrona, nakon što smo je tek bili  asfaltirali. Uspjeli smo riješiti većinu oštećenja. Ovdje je ulaganje u društveni dom i pripadajući plato bilo značajno, a dosta sela je osvijetljeno.

Predstoji nam izgraditi oborinama uništen propust i sanirati oštećene dijelove na dionici Zamask- Zamaski Dol, Trviž – Zamask,  asfaltirati pristup Petehima te sanirati zid na groblju. 

MO ZAREČJE

Pop Gregor iz Labina, Jakov Volčić, Olga Ban. Od važnijih zahvata u ovom mjesnom odboru, izdvajamo novi krov društvenog doma i uređenje/izgradnju pripadajućih igrališta, rješavanje odvodnje u Rimanići i Brhaji te bitno proširenje javne rasvjete. I tu je bilo asfaltiranja, uređenja šumskih puteva, igrališta, propusta…Dali smo si truda i da posjetitelji Zarečkog krova više ne opterećuju stanovnike Zarečja. 

Predstoji nam sanirati zidine groblja, izgraditi kapelicu/odarnicu te sanirati cestu u predjelu Dušani i Brhaji.

ZAKLJUČNO

Prioritete svakog područja najbolje znaju ljudi koji na njemu žive.

Nakon prvog mandata osjećamo potrebu zahvaliti svim predsjednicima mjesnih odbora koji su nas usmjeravali, tražili, upoznavali… i zahvaljujući kojima smo uspjeli realizirati brojne zahvate (osim velikih, tu je i oko 200 malih zahvata godišnje).

Napravili smo velik  iskorak u ostvarivanju potreba „brdskih” mjesnih odbora i sela bez, dosad, gotovo ikakve komunalne infrastrukture.  

Na nama je da dalje osluškujemo potrebe, važemo prioritete, nađemo sredstva i ne gubimo vrijeme da ih realiziramo i još bolje se povežemo. 

Navodimo neke:

  • Studija izvodljivosti aglomeracije EU Pazin (vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje) i apliciranje za financiranje na EU fondove mogla bi imati za posljedicu izvođenja radova na širokom području.
  • Zahvati trgovačkih društava Hrvatske ceste, Hrvatske šume, Hrvatske vode, IVS, HEP… i dalje će biti praćeni i našim radovima.
  • Donošenje Prostornog plana uređenja Grada Pazina i planova nižega reda. 
  • Stavljanje u funkciju i opremanje građevinskog zemljišta namijenjenog poduzetništvu i stavljanje u funkciju i opremanje građevinskog zemljišta  namijenjenog stanovanju.
  • I dalje ćemo se boriti za interese središnje Istre pri ŽCGO Kaštijun i trebamo izvući najbolje kod uspostave jednog isporučitelja vodnih usluga na našem uslužnom području. 

Jer slušamo ljude i jer Pazin je u ❤️!